deratizacija

13 | 06 | 2015

Deratizacija stanova

Miševi i pacovi u našem stanu

 
Čvrsti građevinski materijali od kog su sagrađeni moderni stambeni objekti, zgrade, stanovi, kuće, vikendice donekle garantuju zaštitu od pojave nepoželjnih glodara. Ipak, posebno u hladnijem periodu godine, miševi i pacovi svoju sposobnost i inteligenciju ponekad iskoriste da uđu u naše stanove kako bi što lakše prezimili hladne dane. Njihova sposobnost se nekada graniči sa verovali ili ne. Miševi su u stanju da se popnu uz hrapavu fasadu i na visoke spratove i da uđu kroz otvoren ili odškrinut prozor. Dok pacovi najčešće ulaze kroz kanalizacione vodove.
 

Uništavanje miševa

Situacija u kojoj u stambenom prostoru imamo nepoželjnog gosta  može biti vrlo neprijatna i traumatična. Čovek u urbanoj sredini stvara dobre uslove za život glodara pa je nihova velika, brojna populacija  neizbežna pojava. Kada se nađemo u situaciji da imamo miševe najefikasnije su mehaničke metode za suzbijanje, klopke, lepkovi, zamke... Miševi se u prvo vreme često i ne mogu primetiti pa se ne retko dešava da se i razmnože u stanu ili kući. U tom slučaju treba biti uporan u korišćenju nabrojanih metoda sve do potpunog istrebljenja, u koje smo sigurni kada više nema tragova izmeta, mirisa urina ili načetih ili grickanih namirnica.
 
Nakon istrebljenja nepoželjne populacije miševa potrebno je uraditi dezinfekciju prostora nekim organskim ili neorganskim dezinfekcionim sredstvom.
 

Uništavanje pacova

Kada se pojavi pacov u našem domu, to izgleda ekstremnije. Gotovo je nemoguće ne primetiti njegovo prisustvo, jer pravi buku i ostavlja tragove izmeta i urina koji su vidljivi. Izmet je ovalnog oblika i veličine do srednjeg zrna pasulja. Hvatanje pacova u stanu je prilično komplikovana avantura pošto  se radi o jednoj od najinteligentnijih životinja, i nije preporučljivo. Gotovo je nemoguće zbog njegove brzine uhvatiti niti ubiti pacova nekim predmetom, zato je  bolje koristiti klopke, zamke ili pak otrove za deratizaciju. U slučaju da su korišćeni otrovi za deratizaciju, smrt pacova nastupa od 3 do 5 dana od trenutka  konzumiranja otrova, nakon čega je potrebno pronaći uginulu životinju, ukloniti je i izdezinfikovati  prostor.
 

Deratizacija

Iz našeg iskustva, pošto u današnje doba živimo u dobro sagrađenim objektima, pojava glodara u životnom prostoru je ređa nego sto je to bilo  ranije. Današnji čovek se malo odvojio od prirodne saredine koju deli sa ostalim životinjama i to je razlog zašto je posato manje tolerantan na ostala živa bića.
 
Glodari koje ne volimo se isto kao i mi bore za svoje mesto. Situacije susreta ne treba doživljavati traumatično jer u suštini ove zivotinje i ne mogu da nam naude.
 
Miševi i pacovi mogu samo  teoretski preneti zarazne bolesti jer u okolnostima njihove sporadične i retke pojave, oni prenose nedovoljne količine virusa ili bakterija da bi neko oboleo. Moramo da naglasimo da ukoliko se vrši redovna higijena životnog prostora, kao i lična higijena ruku, šanse su gotovo minimalne. U slučaju da je došlo do ujeda  miša ili pacova potrebno je obratiti se lekaru za pomoć. 
16 | 01 | 2014

Uništavanje glodara

Glodari

Glodari spadaju u sisare i čine njihovu najveću grupu , s’obzirom na činjenicu da preko 2000 vrsta glodara čini preko 40% svih vrsta sisara. Rasprostranjeni su po celom svetu, na svim meridijanima, geografskim oblastima i klimatskim područjima.

Pored opštih sisarskih anatomskih odlika, svi glodari imaju jednu specifičnost koja se ogleda u neprestanom rastu zuba sekutića, što ih navodi na “grickanje”, kako bi te iste zube trošili. Većina glodara su noćne životinje i pretežno svaštojedi. To su uglavnom male, simpatične, bezopasne životinje. Mogu biti vrlo korisne za životnu sredinu, dok samo nekoliko vrsta spadaju u štetočine, kao sto su pacovi, miševi, hrčkovi, puhovi, krtice… Tih nekoliko vrsta su potencijalni prenosioci bolesti.

Bolesti koje glodari prenose

 

Sve bolesti po tipu uzročnika možemo podeliti na:

  • bakterijske (tularemija, koli-baciloza, bruceloza, tuberkuloza, leptospiroza, salmoneloza, groznica…)
     
  • virusne (slinavka i šap, besnilo, limfatični horiomeningitis, hemoragična groznica, rikecioza…)
     
  • parazitske (trihineloza, lajsmanioza, kokcidioza..)
     
  • protozoe (toksoplazmoza, amebijaza, sarkocistoza… )
     
  • glivične (različiti vidovi dermatomikoza i trihofitija, npr flavus, histoplazmoza, sporotrihoza…)

Imajući u vidu brojnost glodara, njihov suživot sa ljudima i domaćim životinjama, pokretljivost, dolazimo do zaključka da se širenje infektivnog materijala i prenos bolesti odvija veoma brzo. Uništavanje i suzbijanje brojnosti glodara ima značaja, pre svega u sprečavanju širenja zaraza i zaraznih bolesti ljudi i životinja .Stoga je bitno poznavati puteve i načine prenosa infektivnih uzročnika, u stvari etiologiju bolesti.

Načini prenošenja infektivnog materijala

Štetni glodari, najviše miševi i pacovi, predstavljaju pravi rezervoar infektivnog materijala. Živeći u blizini čoveka i domaćih životinja svojim ekskrementima (izmet, urin) i krvlju seju zarazni materijal. Takav materijal dospeva u hranu, vodu, pa i predmete koje koriste ljudi , dovodeći tako do nastanka infekcije. Prenos može da se odvija i indirektnim vektorima kao sto su krpelji, buve, buba švabe, mravi…

Uništavanje glodara - deratizacija

Tragajući za hranom, glodari posećuju prljava mesta kao što su septičke jame, klozeti, kontejneri, kanalizacioni vodovi,deponije smeća, a potom skladišta hrane, stambene površine, objekte za snabdevanje vodom, čime se rizik od infekcija znatno uvećava. Stoga deratizacija kao mera suzbijanja glodara ima veliki značaj u sprečavanju širenja zaraze i zaraznih bolesti.


21 | 12 | 2013

Uništavanje pacova

Pacovi

Pacov ,štakor (lat:“rattus rattus”) pripada grupi glodara. Rod pacova čini negde oko pedesetak vrsta poreklom iz Azije, od toga, dve vrste su najznačajnije:

  • crni (putnički) pacov i
  • mrki (norveški) pacov.

Pacovi naseljavaju teritoriju cele planete i uglavnom žive u blizini urbanih naselja, gde ima dovoljno otpada i hrane za njih. Čovek svojim delovanjem stvara dobre uslove za njihovo stanište. Zbog svoje velike reproduktivne sposobnosti, pacovi se veoma brzo razmnožavaju, te prave najezde i samim tim velike štete. Štete koje čine su kako materijalne, tako i zdravstvene prirode. Stoga, uništavanje pacova ima veliki ekonomski i zdravstveno - epidemioloski značaj.

Uništavanje pacova

Metoda uništavanja pacova, deratizacija, u suštini predstavlja sistematsko uništavanje nepoželjnih glodara i smanjenje njihove brojnosti na najmanju moguću meru. Deratizacija se najuspešnije sprovodi sistematično unutar nekog

  • naselja,
  • sela,
  • grada,
  • opstine…

i to obično postavljanjem zatrovanih deratizacionih mamaka. To su hraniva pomešana sa otrovima, najčešće na bazi “bromadiolona”, supstance koja sprečava zgrušavaje krvi toplokrvnih životinja, tako što izaziva unutrašnje krvarenje i dovodi do sigurne smrti.

Sistematska deratizacija mora da se vrši planski, unutar nekog područja, kako bi uništavanje bilo što efikasnije. Bitno je u ovom postupku odabrati adekvatan, pacovima “zanimljiv” mamac, koji bi rado pojeli. Uništavanje glodara se uglavnom sprovodi u jesen ili eventualno proleće. Jesen je doba godine kada glodari traže zaklon i kad najčešće dolaze u kontakt ili blizu objekata u kojima borave ljudi, što predstavlja povoljan trenutak da uzmu hranu (u vidu mamka) koja im se nudi.

Pacovi su veoma inteligentni

Treba napomenuti da su pacovi veoma inteligentne životinje, kao i da imaju strah od nepoznatog. Često šalju najstarije medju njima jedinke, posmatrajući dejstvo hrane, kako bi se uverili u njenu bezbednost za ostatak čopora. Zato se u mamke stavljaju otrovi sporog dejstva, kako bi ih smrt zaticala kasnije, kada više ne sumnjaju da je uzrok pomora upravo hrana koju su konzumirali. Planskim periodičnim uništavanjem glodara se u velikoj meri uništava jedna ili nekoliko generacija pacova, ali nikako sve, jer je ova vrsta “majstor preživljavanja i prilagođavanja”, sigurno veći i od najprogresivnije vrste na planeti - čoveka.


26 | 11 | 2013

Deratizacija Srbija

Značaj deratizacije

Deratizacija ima veliki značaj za životnu sredinu. Glodari, gde spadaju

  • miševi,
  • pacovi,
  • hrčkovi,
  • voluharice...

mogu da prouzrokuju veliku štetu domaćinstvima i poljoprvivrednim dobrima. Srbija, kao poljoprivredna zemlja, ima ogromne površine za proizvodnju žitarica koje pogoduju razvoju velikog broja miševa i hrčkova.

Efikasno uništavanje krupnijih glodara

Pacovi i krupniji glodari se češće javljaju u urbanijim područjima, u selima i gradovima, gde ljudi ostavljaju velike količine otpada. Najefikasniji metod za njihovo uništavanje je sistematska deratizacija urbanih područja i deponija smeća.

Sistematska deratizacija

Sistematske deratizacije se odvijaju na nivou neke opštine ili grada kada se sistemski jednom do dva puta godišnje postavljaju i dele po kućama deratizacioni mamci. Na ovaj način se u velikoj meri doprinosi smanjenju populacije glodara. Mamci za uništavanje pacova i miševa su u vidu peleta ili parafinskih kocki, ružičaste boje. Pre svake sistematske deratizacije pravi se plan o načinu podele, distribucije i vrsti mamaca za deratizaciju. Obaveštava se lokalno stanovnistvo putem medija, o vremenu i postupanju sa otrovnim mamcima. Na ovaj način se doprinosi velikim materijalnim uštedama hrane namenjene ljudskoj upotrebi, stočne hrane, materijalnih dobara, a značajan je i higijensko-epidemioloski aspekt u sprečavanju pojave zaraznih bolesti.

26 | 08 | 2013

Deratizacija Beograd

Mišoliki glodari sa epidemiološkog stanovišta predstavljaju veliki problem u svakoj urbanoj sredini. Gradovi kao sto je Beograd imaju mrežu podzemnih instalacija i raznih cevovoda, gde se stvaraju dobri uslovi za skrivanje i život glodara, a po najviše pacova. Stoga često i nismo svesni da pod našim nogama postoji pravi paralelni glodarski svet. Podzemni tuneli su nedostupni za postavljanje mamaca koji se koriste za suzbijanje miseva i pacova, te je njihovo potpuno istrebljivanje nemoguce. Iz tog razloga dešava se da dođe do susreta čoveka sa neprijatnim životinjama.

 

Pacovi su dosta inteligentne životinje i vrlo oprezne, sa dobro razvijenom hijerarhijom. Uglavnom se sreću oko kontejnera, blizu šahtova, na divljim deponijama i slično. Mogu se opaziti na mestima gde je manja cirkulacija ljudi, jer im je strah od čoveka urođen. Ukoliko je nihova pojava noću povremena, može se reći da ih na tom prostoru ima do 500, a ako se redovno viđaju noću i ponekad danju na tom području ih ima i do 1000. Pacov uglavnom boravi na otvorenom prostoru izbegavajući čoveka, ali se dešava da zaluta i u prostor gde borave ljudi. Kanalizaciona instalacija je put kojim pacov najcesce dospe u stambeni prostor, što je vrlo retko, ali se dešava.

 

Miš je mali radoznali glodar, koji tu osobinu često plaća glavom. Miševi u toplom delu godine uglavnom žive napolju. Ne zanima ih toliko podzemni svet, a krakteristicno je da se kriju po garažama, šupama, tavanima, ređe podrumima. Uglavnom traže mirna, suva mesta gde podižu svoje mlade, i do 10 generacija godišnje. S jeseni traže sklonište od hladnoće i ulaze u domove. Pošto su vrlo vešti penjači, mogu se kretati fasadama i do viših spratova i ući kroz prozor. Tako,ako ih ne porazimo, dešava se da stvore i leglo u kući.

 

Sve navedene pojave su česte i stoga je neophodno preventivno zaštititi svoj životni prostor. U tu svrhu primenjuje se deratizacja - skup mera kojim se smanjuje broj nepoželjnih glodara.

Strana 2 od 3