istrebljivač

21 | 12 | 2013

Uništavanje pacova

Pacovi

Pacov ,štakor (lat:“rattus rattus”) pripada grupi glodara. Rod pacova čini negde oko pedesetak vrsta poreklom iz Azije, od toga, dve vrste su najznačajnije:

  • crni (putnički) pacov i
  • mrki (norveški) pacov.

Pacovi naseljavaju teritoriju cele planete i uglavnom žive u blizini urbanih naselja, gde ima dovoljno otpada i hrane za njih. Čovek svojim delovanjem stvara dobre uslove za njihovo stanište. Zbog svoje velike reproduktivne sposobnosti, pacovi se veoma brzo razmnožavaju, te prave najezde i samim tim velike štete. Štete koje čine su kako materijalne, tako i zdravstvene prirode. Stoga, uništavanje pacova ima veliki ekonomski i zdravstveno - epidemioloski značaj.

Uništavanje pacova

Metoda uništavanja pacova, deratizacija, u suštini predstavlja sistematsko uništavanje nepoželjnih glodara i smanjenje njihove brojnosti na najmanju moguću meru. Deratizacija se najuspešnije sprovodi sistematično unutar nekog

  • naselja,
  • sela,
  • grada,
  • opstine…

i to obično postavljanjem zatrovanih deratizacionih mamaka. To su hraniva pomešana sa otrovima, najčešće na bazi “bromadiolona”, supstance koja sprečava zgrušavaje krvi toplokrvnih životinja, tako što izaziva unutrašnje krvarenje i dovodi do sigurne smrti.

Sistematska deratizacija mora da se vrši planski, unutar nekog područja, kako bi uništavanje bilo što efikasnije. Bitno je u ovom postupku odabrati adekvatan, pacovima “zanimljiv” mamac, koji bi rado pojeli. Uništavanje glodara se uglavnom sprovodi u jesen ili eventualno proleće. Jesen je doba godine kada glodari traže zaklon i kad najčešće dolaze u kontakt ili blizu objekata u kojima borave ljudi, što predstavlja povoljan trenutak da uzmu hranu (u vidu mamka) koja im se nudi.

Pacovi su veoma inteligentni

Treba napomenuti da su pacovi veoma inteligentne životinje, kao i da imaju strah od nepoznatog. Često šalju najstarije medju njima jedinke, posmatrajući dejstvo hrane, kako bi se uverili u njenu bezbednost za ostatak čopora. Zato se u mamke stavljaju otrovi sporog dejstva, kako bi ih smrt zaticala kasnije, kada više ne sumnjaju da je uzrok pomora upravo hrana koju su konzumirali. Planskim periodičnim uništavanjem glodara se u velikoj meri uništava jedna ili nekoliko generacija pacova, ali nikako sve, jer je ova vrsta “majstor preživljavanja i prilagođavanja”, sigurno veći i od najprogresivnije vrste na planeti - čoveka.


07 | 11 | 2013

Dezinfekcija Beograd

Dezinfekcija kao jedna od osnovnih sanitarnih mera ima veliki značaj u prevenciji zaraznih bolesti. Veliki gradovi kao sto je Beograd imaju dosta kritičnih tačaka koje su potencijalni izvori zaraza. To su:

  • bolnice,
  • fabrike prehrambene industrije,
  • otpadne vode,
  • kanalizaciona mreža,
  • deponije,
  • divlje deponije,
  • vodotokovi…


U Beogradu postoji dosta restorana,škola,vrtića,zeleznička i autobuska stanica i sve su to mesta gde boravi veći broj ljudi. U svim ovim i sličnim objektima potrebno je vršiti dezinfekciju. Dezinfekcija ovakvih prostora se najčešće radi hlornim preparatima i organskim dezinficijensima. Tu najčešće govorimo o tekućoj preventivnoj dezinfekciji, a kao primer grada uzimamo dezinfekciju Beograd. Permanentna dezinfekcija u Beogradu se vrši u postrojenjima za prečišćavanje vode, tzv.hlorisanje vode.


Dezinfekcija predstavlja redukciju broja mikroorganizama, a sterilizacija njihovo potpuno uništenje. U dezinfekciji se koristi veliki broj hemijskih supstanci koje imaju bolje ili losije performance. O tome smo pisali već pisali u članku Dezinfekcija.

30 | 09 | 2013

Dezinfekcija

Zašto se radi dezinfekcija?

Dezinfekcija predstavlja jednu od osnovnih sanitarno-epidemioloških i zootehničkih mera u cilju sprečavanja zaraznih bolesti. Još od otkrića mikroskopa traje borba izmedju ljudi i mikroorganizama. U prirodi postoje mikroorganizmi koji mogu ili ne, da uzrokuju razne bolesti. Primenom dezinfekcije se može samo redukovati njihov broj, a postupkom sterilizacije u potpunosti eliminisati.

Podela dezinfekcije po načinu

Dezinfekcija po načinu može biti

  • fizička i
  • hemijska, a u nekim slučajevima i
  • biološka.

Metode fizičke dezinfekcije

Od fizičkih metoda koristi se

  • suva ili vlažna toplota,
  • sunčevo zračenje,
  • UV zracenje,
  • radijacija emitovanjem gama zraka.

Hemijska dezinfekcija

Hemijska dezinfekcija se vrši

  • kiselinama,
  • bazama,
  • halogenim elementima,
  • solima teških metala i
  • organskim dezinficijensima.

Biološka dezinfekcija

U biološkoj dezinfekciji se koriste

  • bakteriofage ili
  • mikroorganizmi-antagonisti mikroorganizama.

Podela dezinfekcije po postupku

Po postupku dezinfekcija se deli na:

  • preventivnu (radi sprečavanja pojave zarazne bolesti),
  • tekuću (u toku trajanja zarazne bolesti) i
  • završnu (nakon prestanka zarazne bolesti).

Pri postupku dezinfekcije važan je odabir dezinficijensa. Hemijska sredstva, dezinficijensi, moraju da ispunjevaju što više uslova:

  • da nisu toksična,
  • nadražujuća,
  • korozivna,
  • da deluju na što veći spektar mikroorganizama,
  • da su brzog dejstva,
  • bez neprijatnih mirisa i
  • da su ekološki prihvatljiva.

Zašto je važna dezinfekcija?

Dezinfekcija je važna za sprečavanje zaraznih bolesti, stoga, redovno u profilaksi mora da se primenjuje u medicinskim ustanovama, restoranima, fabrikama hrane, školama, farmama, vozilima za prevoz zivotinja… Svi ovi postupci su u nekim slučajevimsa uključeni u standard kao sto je i HACCP.

06 | 07 | 2013

Deratizacija

Šta je deratizacija?

 
DERATIZACIJA predstavlja suzbijanje populacije glodara na najmanju moguću meru. Suzbijanje glodara ima epidemiološki, epizotiološki, ekonomski značaj. Glodari spadaju u najčešće prenosioce zaraznih bolesti poput:besnila, trihineloze, tularemije, leptospiroze, bruceloze, tuberkuloze, pseudotuberkuloze, botulizma, kuge, lepre, tifusa i mnoge druge.
 
Sa ekonomskog znacaja glodari nanose velike stete.Misevi i pacovi spadaju u svaštojede, pa sa svojom raznovrsnom ishranom nanose gubitke u svim objektima gde ima hrane,a usput svojim izmetom i urinom zagadjuju hranu I cine je neupotrebljivim. Poznato je da jedan pacov dnevno moze da pojede u proseku od 50 do 75grama hrane,sto kad se pomnozi sa brojem od 100 ili 1000 jedinki,cini veliku kolicinu unistene hrane.Sve ovo nam govori de je deratizacija kao mera vrlo značajna .
 

Prevencija od glodara

 
Prevencija je najbolji način za smanenje broja glodara na odradjenom terenu.Objekti koji se grade treba da budu od čvrstog materijala, dobro zaštićeni, a poželjno je graditi ih što dalje od deponija. Posebno treba obratiti pažnju da ograda ima profil manjeg promera kako glodari ne bi mogli da prodju unutar kruga objekata. Pacovi imaju veće potrebe za vodom, pa je poželjno onemogućiti pristup kanalizaciji postavljanjem rešetki.
 
Metode deratizacije mogu biti:
  • mehaničke,
  • biološke i
  • hemijske.
 
Mehaničke metode deratizacije su dosta primitivne, jer nisu dovoljno efikasne, pogotovo ako imamo veće prisustvo glodara. Mehanička sredstva mogu samo samo da redukuju njihov broj. Od metoda mogu da se koriste raznorazne naprave, klopke, zamke i lepila.
 
Biološke metode deratizacije zasnovane su na prirodnom principu “predator- žrtva”. Prisustvo pasa, mačaka, nekih ptica grabljivica, pa i zmija može čak i u velikoj meri da smanji broj glodara.
 
Najefikasnij način za unistavanje glodara i uspešnu deratizaciju je hemijski. Hemijska sredstva imaju za cilj da trovanjem izazovu sterilitet Ili smrt glodara. Ovde imamo dve grupe otrovnih materija koje se primenjuju u deratizaciji. Prvi su otrovi brzog dejstva. Ovo su materije na bazi “strihnina”, supstance koja izaziva brzo uginjavanje, ali zbog propratnih zvučnih, mučnih efekata, drugi pacovi odbijaju da uzimaju mamke. U novije vreme se najčešće koriste otrovi sporog dejstva, na bazi antivitamina vitanina K, koji dovode do sporijeg zgrušavanja krvi, usled čega dolazi do češćih i obilnijih krvarenja i smrti. Od hemijskih sredstava koriste se i “hemosterilanti” koji izazivaju sterilitet, trajnu ili privremenu neplodnost glodara.
 

Deratizacija u praksi

 
Najčešće se u praksi primenjuje sistematska deratizacija kada govorimo o nekom većem području kao što su naseljena mesta ili neki veći industrijski kompleksi, farme sela, deponije …
 
Pre svake deratizacije prvo je potrebno utvrditi vrstu i brojnost glodara, zatim napraviti plan i raspored mesta na koja ce se postavljati mamci. Na kraju ide odabir vrste mamca kao i aktivne materije. Miševi su dosta radoznali pa vrlo rado uzimaju mamac, ali kod pacova je priča drugacija. Pacovi kao životinje su nomofobični (strah od novog, nepoznatog) stoga i prvo vreme ignorišu hranu koja im se nudi, a kada odluče da je probaju, najpre pošalju najstariju jedinku. Upravo to je razlog zašto se koriste otrovi sporog dejstva, kako bi pacovi uginjavali sporije bez teških simptoma.
 
U ratu izmedju ljudi i glodara pobedice glodari.
27 | 06 | 2013

Dezinsekcija

U ratu izmedju ljudi i insekata pobedice insekti.
 
Zašto? Nastali su mnogo pre složenijih vidova života gde spada i čovek. Iz razloga što su prosti organizmi imaju veće šanse da se prilagode novonastalim uslovima zivota, pošto insekti pripadaju hladnokrvnim životinjama imaju mnogo manje potrebe za hranom, brzo se razmnožavaju i čine skoro dve trećine zivotinjskog carstva.
 
Dezinsekcija kao vid mere za borbu protiv štetnih insekata prestavlja liniju odbrane od nepoželjnih insekata i artropoda.
 
Dezinsekcija može po postupku biti fizicka, biološka i hemijska. Način fizičke dezinsekcije može biti visoka ili niska temperatura, radijacija. Biološka dezinsekcija predstavlja upotrebu prirodnih neprijatelja i predatora insekata, kao što su virusi, bakterije, gjivice ili ptice. 
 
Hemijska dezinsekcija iziskuje upotrebu insekcticida, preparata koji svojim sastavom dovode do remecenja fizioloških funkcija u organizmu i smrti insekta. Preparati koji se koriste u dezinsekciji nisu opasni po zdravlje ljudi I kućnih ljubimaca, zato što su insekti mnogo osetljiviji na insekticide nego sisari i ptice.
 
U savremenom životu postupak dezinsekcije je neophodan kako bi se sprečili negativni uticaji insekata, gde spadaju izazivanje i prenos bolesti, kontaminacija prostora i hrane, kao i uništavanje namirnica i biljaka koje uzgajamo radi proizvodnje hrane.
Strana 2 od 2